Rodnikraj

Rodnikraj

Amicus certus in re incerta cernitur
Pravi se prijatelj poznaje u nevolji
Dobrodošli
Přejít na obsah
.... Nema sela, nema izvora, nema kuće, nema sokaka, nema pašnjaka a ni puta koji vodi u selo. Ovo se mu urezalo u pamet,a nemože vjerovati da je to istina. Od kako je otišao u svijet a bilo mu je tek osamnaest godina ni selo ni okolinu nije vidio. Nakon toliko godina i svega što se desilo ide da se uvjeri da li je to istina. Djetinjstvo je proveo u tim ljepotama, tu je znao svaki kamen, svaku stazu i prečicu kroz šumu u pašnjak svako dugovječnije drvo, koje je kao dijete koristio za orijentaciju kada bi se iz nepznatog pravca vraćao kući. U trošnoj kućici koja ja bila prva na ulazu u zaseok, dočekivala ga je zabrinuta majka sa braćom i sestrom. Kao u bajci na ulazu u selo svakog je dočekivao izvor. Izvor vode koji tu teče od pamtivijeka voda koja je ugasila žedj svakom putniku namjerniku, seljanima i životinjama  koje su u vrelim ljetnim danima tržile kap vode za osvježenje. Domaćin te prve kuće je dobio u naslijedje brigu o izvoru. O izvor se brinuli i njegovi predci tako da je to naslijedje prešlo na njega.
Što se više bližio selu obuhvatala ga neka neopisiva jeza, da li će išta poznati, da li će nekoga sresti ili vidjeti. Koraci su mu bili sve teži i teži, grlo se steglo a u grudima osjećaj koji nije mogao nikako opisati. Išao je polako posmatrajući pažljivo okolinu nebi li bar nešto poznao. Ništa, opet ništa, zaustavi se i gleda oko sebe, pokušava se prisjetiti bilo čega iz djetinjstva. U duši pita samog sebe, dali je to stvarnost ili opet sanja. Ko zna koliko puta se do sada morao probuditi iz sna, sna u kojem je bio u svom rodnom kraju. ....... Više>>>
   
Poslednje čega se sjeća i što mu je još uvijek ostalo u sjećanju je velika štala koja se nalazila niže kuće. Velika drvena zgrada zidana starim načinom koji je u ovim krajevima bio uobičajen. Donji dio je zidan kamenom. Zid je bio dosta debeo a to kažu da bi stoci bilo zimi toplo. Gornji dio je bio drveni sa velikim prostorom za stočnu hranu većinom sijeno i slama. Našlo se mjesto i za alat koji se ljeti koristio za rad na njivi.
A bila je to istina. Planinske zime su bile veoma hladne sa dosta snijega koji je počinjao padati već u novembru. Trajalo to do   početka aprila, kada se vrijemo otoplilo i dani postali duži, počeo je i snijeg da kopni i počinjale pripreme za njivske radove. Ispred štale je bilo visoko stablo sa širokom krošnjom jakim stupovima kako smo ga mi kao djeca nazivali po kojima smo puzali. Bio je to nama svima poznati bijeli dud. To stablo je imalo višestruku namijenu. Visoka krošnja je ljeti pravila debelu hladovinu a zimi je štitila krov od velike količine snijega. Ljeti i u jesen je štitio zgradu od velikog vjetra i oluje. Bilo je to poslednje čega se još sjeća prije nego što je okrenuo ledja i otišao sokakom koji je vodio na raskrsnicu  a dalje putem u tudji svijet. Gleda i nevjeruje. Ni kuće, ni  štale ni duda ni ukućana ni seljana i komšija. Nigdje ništa....zašto?
Odlomak "rodnikraj" autor sajta.
Tekst zaštićen autorskim pravom.
Ozren u RS

Ferdinand Harbsburški, kao ugarski kralj, spremao se 1529. godine za rat protiv Turaka, te je tražio oslonca kod domaćih narodnih vođa da se i oni dignu, obećavajući im nagradu. Tako je on tada pisao i Žarku od Maglaja, i Jurašinu od Žepča, i nekom vojvodi Hasanu.
Republika Srbska

Republika Srpska ima atipičan oblik državnog teritorija čiji je sjeverni dio izdužen u pravcu zapad-istok, a istočni u pravcu sjever-jug. Ovakav neobičan oblik predstavlja otežavajuću okolnost unutrašnje komunikacije i ekonomske integracije međusobno udaljenih zapadnih i južnih dijelova Republike, pa se time postavlja problem i njene cjelovitosti.
Istorija
Iznenađuje pojava da se historija Bosne i Hercegovine kod nas općenito malo zna. I to ne samo u pokrajinama bližeg ili daljeg susedstva, nego i u njima samim. Sem o poslovičnom banu Kulinu i o Hercegu Stepanu, gotovo ni u jednoj drugoj ličnosti starije historije nema nekog naročitog pomena u narodu. Razloga za to biće, valjda, više; ali nama se čini da je jedan ponajglavniji. Nijedan od bosanskih vladara, sem Hercega Stepana, nije ostavio iza sebe onakav jedan spomenik kakvi su primera radi, Studenica, Gračanica ili Dečani ....više>>>>
Oво древно хришћанско Свето предање о слављењу Бога и славе Божије у Светима, примили смо и ми Православни Срби од светог Ћирила и Методија и од Светог Саве.
TOPlist

Rodnikraj

www.rodnikraj.eu

Web stranica vam omogućuje korištenje svih svojih
usluga i  sadržaja  namijenjenih  korisnicima koji  u
potpunosti  podliježu dole navedenim uslovima ko-
rištenja. Uslovi korištenja se odnose na sve sadržaje
i usluge koje pruža "rodnikraj.eu". Korištenjem bilo
kojeg dijela ove  stranice smatra s e da su korisnici
upoznati sa ovim uslovima.P osjetioci koriste sve
sadržaje  stranice na  vlastitu odgovornost,  te se
"rodnikraj.eu" ne može  smatrati  odgovornim  za
bilo  kakvu  štet u  nastalu  korištenjem njegovih
sadržaja.

Rodnikraj
• Copyright © 2009 - 2019 by "rodnikraj"•   
Návrat na obsah